Živo vrelo

Hrvatski institut za liturgijski pastoral
pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

Ksaverska cesta 12a, 10000 Zagreb
Copyright © 2010
Sva prava pridržana


 
 
Hrvatski sveci i blaženici u Litanijama svetih
 
 
 
U nekim liturgijskim slavljima u Litanije svetih unose se i naši hrvatski sveci i blaženici. Neujednačenost prakse u odabiru mjesta za te naše vlastitosti otkriva nejasnoće glede načina unošenja svetaca i blaženika u Litanije prilagođene krajevnim i mjesnim Crkvama. Molio bih vas za ta pojašnjenja.
D. Maretić   
 
 
 
 
 
Litanije, molitveni obrazac satkan od niza kratkih molitvenih zaziva, u kršćanskome su puku izrasle u dragocjen i široko prihvaćen oblik pobožnosti. Mnoštvo litanijskih obrazaca, kako onih ‘tradicionalnih’ tako i onih novijih, otkriva i produbljuje bogatstvo duhovnosti Crkve. Među pukom su zacijelo su najraširenije Litanije Blažene Djevice Marije, osobito one s naslovom ‘Loretske’ (Lauretanske), te Litanije Presv. Srca Isusova. Liturgijskim slavljima vlastite su pak Litanije svetih, kojima se Crkva moliteljica u nekim svečanim slavljima (primjerice u slavlju ređenja i redovničkoga zavjetovanja te u slavlju posvete crkve i oltara) utječe zagovoru svetih, kod Boga proslavljenih. Tom jedinstvenom zagovornom molitvom očituje se zajedništvo nebeske i zemaljske Crkve, a sveci iz litanijskih zaziva, pokazuju raznorodne putove kršćanske svetosti. U općemu obrascu Litanija svetih zastupljeni su sveci iz svih krajeva svijeta i iz svih razdoblja povijesti Crkve – na način kako je oblikovan i Opći rimski kalendar – čime se otkriva univerzalnost Crkve, a što je vidljivo također iz zastupljenosti svetaca iz raznih životnih poziva i oblika služenja u Crkvi. 
 
     Opći obrazac (editio typica) Litanija svetih satkan je na način da je predviđena mogućnost za prilagodbe koje su povjerene biskupskim konferencijama za njihova područja, a u obrazac je, poštujući odredbe prava, moguće unijeti i vlastitosti pojedinih partikularnih Crkava (biskupija) ili redovničkih zajednica, kao i druge vlastitosti koje se čine pastoralno razboritim za pojedina slavlja. Pri izradi tih prilagodbi i pri unošenju vlastitosti nužno je, međutim, čuvati nutarnji ustroj općega obrasca Litanija svetih. Nakon uvodnih prošnja upućenih Bogu, niz zaziva svetaca oblikovan je po jasnim kriterijima koji svece raspoređuju u nekoliko skupina, sa zasebnim redoslijedom unutar svake od njih. Riječ je o ovim skupinama: sveti patrijarsi i proroci; sveti apostoli i Gospodinovi učenici; sveti mučenici; sveti biskupi i crkveni naučitelji; sveti prezbiteri, đakoni i redovnici; sveci iz staleža vjernika laika. Unutar svake skupine sveci su poredani kronološki, s time da su na početak kronološki raspoređeni muškarci, a na na kraj žene koje pripadaju toj skupini svetaca i svetica. U općemu obrascu Litanija svetih nema nijednoga blaženika jer su oni povjereni čašćenju pojedinih partikularnih Crkava, ali ih je dopušteno unijeti u vlastite litanije, pazeći da budu raspoređeni prema osnovnome ustrojstvu Litanija. Blaženici se, stoga ne stavljaju na kraj litanija, ili na kraj pojedine skupine u litanijama, nego se, prema pripadnosti, smještaju kronološki unutar skupine kojoj pripadaju, i to najprije muškarci, a onda žene (Nota o čašćenju blaženika, 13).
 
     Sveci i blaženici koji se posebno časte u hrvatskome narodu, uneseni u nacionalni liturgijski kalendar Hrvatske biskupske konferencije, u Litanijama svetih pronalaze mjesto prema sljedećem rasporedu: a) u niz svetih mučenika kronološkim će redom biti uneseni: sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, bl. Miroslav Bulešić i bl. Alojzije Stepinac, a na kraj toga niza smjestit će se bl. Jula i sestre mučenice (Drinske mučenice); b) u niz zaziva svetim biskupima bit će uvršteni zazivi sv. Ćirilu i Metodu te bl. Augustinu Kažotiću; c) skupini svetih prezbitera, redovnika i redovnica bit će pridruženi ovim slijedom: bl. Gracija Kotorski, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska i bl. Marija od Propetoga (Petković); d) na kraju, u skupini svetaca iz staleža Kristovih vjernika laika mjesto će naći bl. Ivan Merz. Prema istim kriterijima unose se zazivi svecima u slavljima koja su vlastita redovničkim zajednicama. 
 
     Vlastiti se sveci ‘ne pridodaju’, nego se ’unose’ u opće Litanije svetih. Time se pokazuje intimno zajedništvo Božjega naroda; opća Crkva nije zbir partikularnih Crkava, nego ona opstoji i živi u svakoj od onih partikularnih.