Živo vrelo

Hrvatski institut za liturgijski pastoral
pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

Ksaverska cesta 12a, 10000 Zagreb
Copyright © 2010
Sva prava pridržana

 
 
Marija – vrelo Novosti
 
 
Blažena Djevica Marija kršćanskoj je umjetnosti od samih početaka osobito draga tema. Kršćanska predaja i pobožnost promatraju, naime, život Gospodinove Majke kao osnovu na kojoj je moguće tkati pripovijetku o svim životnim pitanjima i brigama, o tjeskobi i radosti, o sumnji i ushitima vjere, o trpljenju i proslavi u Bogu… Otvorivši svoj život božanskoj Riječi, ona je sama postala riječ o Bogu. U jednoj svečanoj liturgijskoj antifoni Crkva kliče: »Slavna Majko Spasitelja, rajska dveri milostivna… Ti što rodi Stvorca svoga prirodi na udivljenje.« Marija postaje Majka svomu Stvoritelju. Vjernički stav udivljenja pred tom čudesnom igrom božanskoga i ljudskoga pronalazio je izražaje u duhovnosti i u putovima svetosti, ali i u umjetnosti. Sama pomisao na ikonu iz tradicija kršćanskoga istoka gotovo spontano predočuje ikone marijanske tematike. Marija, Djevica i Majka, Bogorodica, neiscrpno je vrelo nadahnuća u promišljanju o Bogu i njegovoj čudesnoj blizini čovjeku. 
 
     Vrijedno je zaviriti u promišljanja kršćanske umjetnosti, osobito one iz prvoga tisućljeća, te pokušati ‘čitati’ ikone koje pripovijedaju predaju o Kristovoj Majci, kršćansku pobožnost, ali i onu osjetljivost koja je na jedinstven način umjela staviti u tijesan suodnos Majku i božanskoga Sina. Moguće je razlikovati tipologije marijanske ikonografije, ali i u svakoj od njih pronalaziti vlastitosti i jedinstvenosti, što pokazuje da ikona nastaje u molitvi i da joj se pristupa molitvom. Ona se ne preslikava, nego služi kao nadahnuće za novi molitveni čin. Pred nju se iznova dolazi jer je mjesto molitvenoga poniranja u otajstvo koje je onkraj vidljivosti. 
 
     Uvidi u drevnu marijansku ikonografiju i ikonologiju, praćeni promišljanjem o naslovima koje liturgijska tradicija pridijeva Blaženoj Djevici Mariji, mogu biti svjetlo za današnja misaona i likovna produbljenja u poimanju Gospodinove Majke, kao i za životno ogledanje u Onoj koju osjećaj vjere naziva Ogledalom. 
 
 
Urednik